Gluhonijemi progovorili-------smiješno...) Znanstvenici sa sveučilišta u Washingtonu su razvili tehnologiju koja će gluhima omogućiti lakšu komunikaciju s običnim ljudima - radi se o posebnoj elektroničkoj rukavici AcceleGlove koja ima svojstvo prevađanja jezika gluhonjemih. Ta posebna rukavica prevodi pokrete ruke i geste osobe koja je nosi, a značenje ispisuje na ekran računala. Vođa projekta, Jose Hernandez-Rebollar, je već demonstrirao rad prototipa, te je najavio novu i bolju rukavicu koja će imati mogućnost reprodukcije zvuka, pa dodatno računalo i ekran neće biti potrebni. 29.08.2003 http://www.htnet.hr/tehnologija/futurama/fset.html Mobiteli za osobe oštecena sluha

Evropska unija ce u sljedece tri godine investirati šest miliona eura u program razvoja mobitela trece generacije (3G) koji ze olakšati bezicnu komunikaciju osobama oštecena sluha i gluhima. Firme i sveucilišta iz Njemacke, Švedske i Velike Britanije udruzile su se u projekt nazvan skracenicom WISDOM (Wireless Information Services for Deaf People on the Move) ciji je cilj projektirati mobilne uredjaje prilagodjene hendikepu osoba sa slabijim sluhom. Evropska unija odlucila je potpomoci tu inicijativu. Sve je zapocelo kad su njemacki znanstvenici s Više tehnicke škole smještene u Aachenu, glavnom gradu pokrajine Rajna-Westfalija (Rheinisch-Westfälische Technische Hochschule) izradili aplikaciju za prepoznavanje jezika znakova. Projekt vodi inzenjerka Britta Bauer koja je za medije izjavila: ''Ljudi koji dobro cuju imaju program za prepoznavanje govora na svojim mobitelima, zeljeli smo isto to uciniti i za gluhe. Stvar funkcionira tako da kad, recimo, pozelim vidjeti sportske novosti pokazem mobitelu simbol iz znakovnog jezika za gluhe i on me odmah prebaci do web stranice s takvim sadrzajima''. WISDOM je vec napravio prototip bezicnog uredjaja koji s lahkocom prepoznaje devet simbola iz jezika znakova, a na Višoj tehnickoj školi u Aachenu napravili su i video link koji sluzi kao prevodilac za gluhe osobe kako bi mogli komunicirati s ljudima koji ne razumiju znakovni jezik. Wisdom PDA funkcionira tako da prvo nazove call centar za video prijevod koji korisnikove zahtjeve tada prenosi banci, nekom online ducanu, pošti ili nekoj drugoj web adresi. Zasad, ta tehnologija je još u fazi testiranja kod nekolicine ljudi u Velikoj Britaniji, no gluhi u Njemackoj i Švedskoj ce uskoro takodjer dobiti pristup WISDOM usluzi. U Evropskoj Uniji gluhih i ljudi sa slabijim sluhom ima 0,2 posto od ukupnog broja stanovnika. To su deseci hiljada ljudi kojima ce WISDOM projekt uskoro pomoci. Projekt sufinanciraju i firme Ericsson i Vodafone. Z.P. Evropska unija ce u sljedece tri godine investirati šest miliona eura u program razvoja mobitela trece generacije (3G) koji ze olakšati bezicnu komunikaciju osobama oštecena sluha i gluhima. Firme i sveucilišta iz Njemacke, Švedske i Velike Britanije udruzile su se u projekt nazvan skracenicom WISDOM (Wireless Information Services for Deaf People on the Move) ciji je cilj projektirati mobilne uredjaje prilagodjene hendikepu osoba sa slabijim sluhom. Evropska unija odlucila je potpomoci tu inicijativu. Sve je zapocelo kad su njemacki znanstvenici s Više tehnicke škole smještene u Aachenu, glavnom gradu pokrajine Rajna-Westfalija (Rheinisch-Westfälische Technische Hochschule) izradili aplikaciju za prepoznavanje jezika znakova. Projekt vodi inzenjerka Britta Bauer koja je za medije izjavila: ''Ljudi koji dobro cuju imaju program za prepoznavanje govora na svojim mobitelima, zeljeli smo isto to uciniti i za gluhe. Stvar funkcionira tako da kad, recimo, pozelim vidjeti sportske novosti pokazem mobitelu simbol iz znakovnog jezika za gluhe i on me odmah prebaci do web stranice s takvim sadrzajima''. WISDOM je vec napravio prototip bezicnog uredjaja koji s lahkocom prepoznaje devet simbola iz jezika znakova, a na Višoj tehnickoj školi u Aachenu napravili su i video link koji sluzi kao prevodilac za gluhe osobe kako bi mogli komunicirati s ljudima koji ne razumiju znakovni jezik. Wisdom PDA funkcionira tako da prvo nazove call centar za video prijevod koji korisnikove zahtjeve tada prenosi banci, nekom online ducanu, pošti ili nekoj drugoj web adresi. Zasad, ta tehnologija je još u fazi testiranja kod nekolicine ljudi u Velikoj Britaniji, no gluhi u Njemackoj i Švedskoj ce uskoro takodjer dobiti pristup WISDOM usluzi. U Evropskoj Uniji gluhih i ljudi sa slabijim sluhom ima 0,2 posto od ukupnog broja stanovnika. To su deseci hiljada ljudi kojima ce WISDOM projekt uskoro pomoci. Projekt sufinanciraju i firme Ericsson i Vodafone. Z.P.

www.sehara.com/vijesti/nauka.asp?ArtikalID=1199 - 49k

Objavljeno: 30.07.2002.

Umjetne pužnice povećavaju rizik od meningitisa

Objavljeno: 15.02.2002.
Kohlearni implant - umjetna pužnica

Mogućnost da gluhe osobe pomoću tzv. kohlearnog implanta (CI), u nas nazvanog umjetna pužnica, mogu čuti ili razumjeti (ili ponovno čuti i razumjeti) govor, smatra se jednom od najvećih tekovina zadnjih desetljeća ne samo u medicini, nego i u znanosti uopće. Osim izravne koristi gluhim osobama, umjetna pužnica omogućuje nove spoznaje o fiziologiji slušnog puta, kao i uvid u slušne funkcije gluhih osoba, gdje zvukom nije moguće premostiti oštećenje labirinta, doprijeti do centralnih dijelova slušnog puta i ispitati njegove osobine. Primjena kohlearnog implanta u slušnom ili slušno-govornom osposobljavanju gluhe osobe, vrlo je složen i zahtjevan postupak. Taj postupak podrazumijeva timski rad posebno educiranih stručnjaka raznih profila i primjenu vrhunske tehnologije.

Mladen Ivković, dr.med. Audiološki centar Klinika za otorinolaringologiju i cervikofacijalnu kirurgiju KBC Zagreb Šalata 2

Povijesni pregled razvoja umjetne pužnice u svijetu...

...i u Hrvatskoj

Sastavni dijelovi umjetne pužnice

Fiziologija slušanja i umjetna pužnica

Princip rada umjetne pužnice

Položaj umjetne pužnice

Postupak primjene umjetne pužnice

Dijagnostika

Operacija

Rehabilitacija

Ograničenja u primjeni umjetne pužnice

Kriteriji odabira kandidata za ugradnju umjetne pužnice

Dobar odziv na elektrostimulaciju slušnog živca

Nalaz logopeda

Nalaz psihologa i psihijatra

Obostrana ugradnja umjetne pužnice

Rezultati

Perspektive

Zaključak

Povijesni pregled razvoja umjetne pužnice u svijetu...

Do sada je cijelom Svijetu ugrađeno više od 50.000 umjetnih pužnica. Prvi put umjetna pužnica predstavljena je 1968.g.u SAD (dr.William House), a 1984.g. Food and Drug Admistration odobrava umjetnu pužnicu za rehabilitaciju odraslih, postlingvalno gluhih osoba. Iste godine ugrađen je prvi kohlearni implant u Evropi (prof.dr. E. Lenhardt iz Hannovera), te se to može označiti kao datum kada je napravljena prva zamjena za jedno od pet ljudskih osjetila. Broj bolesnika kojima je do sada ugrađena umjetna pužnica svakim je danom sve veći i dosiže nekoliko desetaka tisuća, što postupak čini opće prihvaćenim, a samim tim i uspješnim.

...i u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se danas postupak umjetne pužnice primjenjuje u dvije kliničke ustanove, obje u Zagrebu: U Klinici za otorinolaringologiju i cervikofacijalnu kirurgiju KBC Zagreb na Šalati, te u Klinici za otorinolaringologiju i cervikofacijalnu kirurgiju bolnice "Sestre milosrdnice" u Vinogradskoj ulici. U obje ustanove prva je umjetna pužnica ugrađena 1996.godine.

Sastavni dijelovi umjetne pužnice

Vanjski djelovi umjetne pužnice Kohlearni implant je složeni uređaj izrađen na temelju mikroprocesora, suvremene kompjutorske tehnologije i upotrebe materijala kompatibilnih s ljudskim organizmom. Sastoji se od vanjskih i unutarnjih dijelova. Vanjski dijelovi (nalaze se izvan ljudskog organizma) su: govorni procesor mikrofon predajnik a unutarnji (ugrađeni u sljepoočnu kost): prijemnik/stimulator elektrode

Unutrašnji djelovi umjetne pužnice

Fiziologija slušanja i umjetna pužnica

Bitan preduvjet za ugradnju umjetne pužnice je uredna funkcija slušnog puta retrokohlearno (od razine slušnog živca do kortikalnih slušnih centara). U pužnici unutarnjeg uha koje je zdravo, zvučni se podražaj prenešen iz vanjskog svijeta, pretvara u bioelektrični podražaj koji se slušnim živcem prenosi u slušne centre velikog mozga. Ako su osjetne stanice unutrašnjeg uha (pužnice) oštećene prirođeno ili stečeno, taj je proces pretvaranja zvučnog u bioelektrični podražaj onemogućen. Svrha kohlearnog implanta je omogućavanje procesa pretvaranja zvučnog u bioelektrični podražaj, te je stoga i nazvan umjetna pužnica.

Princip rada umjetne pužnice

Princip rada umjetne pužnice načelno je slijedeći: zvučni signal iz okoline dolazi u mikrofon, iz mikrofona se šalje u govorni procesor. U govornom procesoru se vrši kompjutorska obrada: pretvaranje bitnih značajki zvučnog signala (na primjer riječi) u kodirane signale. Iz govornog procesora podaci se šalju u magnetni predajnik iz kojeg se prenose u unutarnje dijelove implanta, prijemnik (koji je i stimulator), te dalje preko elektroda u živčane završetke slušnog živca u pužnici. Dalje se podražaj prenosi fiziološki: živcem do centralnih dijelova slušnog puta i konačno do slušnih centara velikog mozga.

Kako radi umjetna pužnica

Položaj umjetne pužnice

Mikrofon se postavlja iza uške (poput klasičnog slušnog pomagala), povezan je sa govornim procesorom pomoću tankog žičanog kabla, dok se predajnik na glavu pričvrsti pomoću magneta. Kućište magneta ugrađeno je u sljepoočnu kost i prekriveno je kožom (ne vidi se) a uz njega je i prijemnik/stimulator spojen sa elektrodama. Valja napomenuti da su danas već u upotrebi modeli koji imaju i mikrofon i procesor smješten u kućištu poput slušnog pomagala, dakle sve je iza uha, bez posebnog govornog procesora koji se inače nosi poput walkmana. Ovakvi modeli koji imaju objedinjen mikrofon i govorni procesor u malom kućištu iza uha, za sada ipak imaju ograničene mogućnosti.

Izgled ugrađene umjetne pužnice

Postupak primjene umjetne pužnice

Sve 3 faze provode se u Klinici za ORL na Šalati, dok se u Klinici za ORL u Vinogradskoj radi operacija a dijagnostiku i rehabilitaciju pacijenata za operaciju u Vinogradskoj provodi Poliklinika SUVAG. Postupak primjene umjetne pužnice može su podijeliti u 3 osnovne faze : dijagnostika operacija rehabilitacija

Dijagnostika

Opsežna i pouzdana dijagnostika, dakle detaljno ispitivanje funkcije svih razina slušnog puta prije operacije, važna je u prvom redu radi procjene podobnosti kandidata, zatim radi što je moguće preciznijeg predviđanja dosega rehabilitacije, kao i praćenja neposredno nakon operacije i tijekom rehabilitacije, ali i da bi se pravilno usmjerili postupci rehabilitacije. Tu valja posebno naglasiti potrebu za što ranijom dijagnostikom gluhoće, što podrazumijeva ispitivanje sluha kod svakog novorođenčeta a ne samo kod rizične djece, za što danas postoji izvrsna metoda "screening otoakustička emisija". Također je nužno i ispitivanje funkcije vestibularnog osjetila koje je i anatomski i funkcionalno blisko osjetilu sluha, značajno utječe na slušanje (osobito pridonosi razumljivosti govora budući preko niskih frekvencija omogućuje prepoznavanje ritma, tempa, intonacije) i može doprinijeti procjeni uspjeha rehabilitacije. Kod djece je osobito važno ispitivanje logopeda koji utvrđuje razinu razvoja govora, artikulaciju i psiholingvističke sposobnosti kandidata, te psihološko ispitivanje koje obuhvaća ispitivanje inteligencije, pamćenja i psihomotorni razvoj .

Operacija

Operacija u većem dijelu nalikuje klasičnim otokirurškim zahvatima, uz neke specifičnosti kao što je ugradnja prijemnika u sljepoočnu kost, te osobito minuciozan postupak plasiranja same elektrode u kanal pužnice. No i tu su već učinjena poboljšanja u vidu modifikacije standardnog operativnog postupka. Takve modifikacije osjetno skraćuju trajanje operacije, a kao primjer navodimo modificiranu operaciju koju je nedavno uveo otokirurški tim klinike na Šalati.

Rehabilitacija

Najsloženija, odnosno najteža i najduža je faza rehabilitacije, odnosno slušno-govornog osposobljavanja osobe kojoj je ugrađena umjetna pužnica, jer se provodi postupno (?step by step?) i traje nekoliko godina.

Ograničenja u primjeni umjetne pužnice

Premda je problem gluhoće veliki socijalno-zdravstveni problem za čije se rješavanje troše velika materijalna sredstva (samo u SAD od 28 milijuna osoba sa oštećenim sluhom, 350 000 je gluhih), primjena umjetne pužnice nije na žalost uvijek moguća. Ovdje valja posebno naglasiti da se danas, unatoč velikoj pomoći koju gluhe osobe dobijaju primjenom umjetne pužnice, nerijetko u sredstvima javnog informiranja (TV, tisak) iznose netočni ili nepotpuni podaci o rezultatima rehabilitacije umjetnom pužnicom. Netočni, jer informacija tipa: "umjetna pužnica omogućuje normalno slušanje" za većinu ljudi znači da svaka gluha osoba kojoj je ugrađena umjetna pužnica može čuti i razumjeti govor kao normalno čujuća osoba. A to nije točno! Naime, krajnji doseg rehabilitacije sa umjetnom pužnicom je razumljivost govora neočekivanog sadržaja (na primjer čitanje nepoznatog teksta iza leđa osobe sa umjetnom pužnicom a da ga ona u potpunosti čuje i razumije). Takvo slušanje (čujenje i razumijevanje) nije na žalost uvijek moguće, jer ovisi o mnogo čimbenika. Stoga je od najveće važnosti što točnije informirati svakog kandidata o mogućnostima rehabilitacije u dotičnom slučaju, odnosno priopćiti kandidatu ili roditeljima ako se radi o djetetu, na koje mogućnosti rehabilitacije upućuju rezultati dijagnostičke obrade.

Kriteriji odabira kandidata za ugradnju umjetne pužnice

Od svih navedenih uvjeta najveća pažnja trebala bi se posvetiti odzivu slušnog živca na elektrostimulaciju, nalazu logopeda i psihologa, te odnosu kandidata i okoline prema umjetnoj pužnici. Postoje mnogi čimbenici koji upućuju na podobnost kandidata za takvu vrstu slušnog osposobljavanja, a shodno tome i kriteriji za procjenu podobnosti kandidata. U početku primjene umjetne pužnice kriteriji su bili strogi i dijeljeni na apsolutne i relativne. Kasnije se stjecanjem iskustva sa sve većim brojem operiranih, kao i razvojem tehnologije, uočilo da se gotovo svakom kriteriju može naći prigovor, odnosno brzo se došlo do spoznaje, da bi striktnim poštivanjem predloženih kriterija, broj podobnih kandidata bio vrlo malen (na primjer od 200 gluhih osoba obrađenih iz podataka poliklinke SUVAG, prema postojećim kriterijima, izdvojene su dvije, i to samo djelomično podobne osobe za ugradnju umjetne pužnice/Pansini/). Stoga je većina ranije utvrđenih kriterija podložna promjenama, te se sve više primjenjuje individualni pristup procjene podobnosti za implantaciju, no i danas se, nakon tisuća operiranih, nastoje ispuniti neki uvjeti: obostrana gluhoća nekorisnost bilo kakvog slušnog pomagala i potpuna nerazumljivost govora zdravo srednje uho prohodnost pužnice dokazana kompjutoriziranom tomografijom ili magnetskom rezonancijom dobar odziv na elektrostimulaciju slušnog živca pozitivno mišljenje logopeda o rehabilitaciji sa umjetnom pužnicom uredan nalaz psihologa i psihijatra uredni nalazi za opću anesteziju

Dobar odziv na elektrostimulaciju slušnog živca

Što se tiče elektrostimulacije slušnog živca valja reći slijedeće: osnovna funkcija svakog živca je provodljivost podražaja. Elektrostimulacija slušnog živca je metoda kojom se ispituje sposobnost slušnog živca da provodi električki podražaj. Ako kod gluhe osobe utvrdimo urednu podražljivost slušnog živca na na električki podražaj, smije se pretpostaviti da je uzrok gluhoće oštećenje osjetnih stanica u pužnici, te da je slušni put centralno od pužnice funkcijski uredan. Zato se kao jedan od najvažnijih kriterija za ugradnju umjetne pužnice uzima pozitivan odziv slušnog živca na elektrostimulaciju. Ipak, danas još uvijek ne postoji jedinstven stav o tome da li je pozitivan odziv na elektrostimulaciju nužan pri odluci o ugradnji, odnosno je li negativan odziv kontraindikacija za ugradnju. Ova proturječja u stavovima potječu vjerojatno od činjenice da odziv na elektrostimulaciju ne mora uvijek biti od slušnog puta, jer postoje autori koji tvrde da pozitivna reakcija ispitanika na elektrostimulaciju može nastupiti uslijed podražaja i odziva somato-senzoričkog a ne slušnog puta, osobito ako se radi o prelingvalnoj gluhoći. Također je važno obavlja li se elektrostimulacija kod prelingvalno ili postlingvalno gluhe osobe, jer prema nekim autorima, postotak pozitivnih odziva na elektrostimulaciju kod prelingvalno gluhih iznosi 40-65%, dok je kod postlingvalno gluhih 80-90%. Za oba načina elektrostimulacije je karakteristično da s porastom frekvencije opada postotak pozitivnih odziva.

Nalaz logopeda

Drugi važan kriterij za ocjenu podobnosti kandidata za umjetnu pužnicu je nalaz logopeda. Procjena stupnja razvijenosti govora, njegova kvaliteta i karakteristike neobično su važni pri procjeni mogućnosti i dosega rehabilitacije, a to je isključivo domena logopeda. Logoped, nadalje ima ključnu ulogu u procesu rehabilitacije, najduljoj i najzahtjevnijoj fazi postupka s umjetnom pužnicom. Iskustva sa bolesnicima tijekom rehabilitacije u smislu promjene kvalitete govora i nekih drugih sposobnosti, često su neočekivana i neobična u pozitivnom smislu (uočeno je na primjer da se tijekom rehabilitacije, uz slušanje i govor, poboljšava i kvaliteta pisanja/gramatika, sintaksa, riječnik i dr./).

Mišljenje logopeda, psihologa i psihijatra vrlo su važni u odabiru kandidata

Nalaz psihologa i psihijatra

Nerealna očekivanja su jedan od najvećih "neprijatelja" kohlearne implantacije! Slijedeći važan kriterij pri procjeni podobnosti je nalaz psihologa i psihijatra, osobito kada su u pitanju djeca. Ako se tom čimbeniku ne posveti potrebna pažnja, odnosno ako se ne dobije pravi uvid u kognitivne sposobnosti i inteligenciju kandidata, lako je moguće da izostane očekivani rezultat tijekom rehabilitacije. Tu valja svakako upozoriti i na odnos kandidata i okoline prema umjetnoj pužnici, jer neke gluhe osobe imaju izrazito negativan stav prema rehabilitaciji umjetnom pužnicom, a nerijetko negativan stav prema tom načinu rehabilitacije imaju i udruge osoba oštećena sluha, čiji su članovi obično potencijalni kandidati (neke se udruge i javno deklariraju kao izričiti protivnici umjetne pužnice). Kandidata nije potrebno na bilo koji način prisiljavati na umjetnu pužnicu, ali je važno, možda najvažnije, predočiti mu što je objektivnije moguće, što može očekivati od umjetne pužnice. Prema vlastitom iskustvu, koliko god se trudili, osobito kada su u pitanju roditelji čija djeca su kandidati, nikada se ne može biti siguran da ste pravilno shvaćeni u nastojanju da prikažete činjenice i predviđenu razinu rehabilitacije u pojedinom slučaju (uvijek i svatko očekuje da će nakon implantacije čuti i razumjeti kao normalno čujuća osoba, a to, rečeno je, nije često moguće).

Obostrana ugradnja umjetne pužnice

Što se tiče obostrane ugradnje (u oba uha), prvi pokušaji sežu u početke 90-tih. Tadašnjim postupcima (strategijama kodiranja) u usporedbi sa ugradnjom u samo jedno uho nije bilo moguće značajno poboljšati razumljivost govora. Danas su mogućnosti u tom smislu nešto bolje, ali se još uvijek prikupljaju prva iskustva, jer je prilično mali broj obostranih implantacija. Glavni argumenti protiv obostrane implantacije su nepovoljan odnos troškova i koristi i ostavljanje drugog uha za nove tehnologije.Valja sačekati daljnji razvoj a zatim procijeniti rezultate obostrane implantacije. U slučajevima kod kojih implantacija ne dolazi u obzir radi oštećenja sljušnog živca, razvijena je implantacija u moždano deblo, nazvana "auditory brainstem implant" - ABI. Radi malog broja do sada ugrađenih ABI (jedan i u Hrvatskoj, ORL u Vinogradskoj) implanata u moždano deblo još nije uobičajena terapijska metoda jer je njegov razvoj još u početku.

Rezultati

Prelingvalno gluhe osobe su one koje su sluh izgubile prije nego što su naučile govoriti, dok su postlingvalno gluhe osobe sluh izgubile nakon što su naučile govoriti. U zaključku, valja reći da je obrada i procjena podobnosti kandidata za ugradnju umjetne pužnicu vrlo zahtjevna i odgovorna. Općenito je prihvaćen stav da treba primijeniti sve pretrage koje mogu doprinijeti pravilnoj odluci u korist bolesnika. Premda ni dijagnostički tim nakon obavljenih detaljnih pretraga nije u mogućnosti sa 100% sigurnošću procijeniti doseg rezultata rehabilitacije umjetnom pužnicom u svakom pojedinačnom slučaju, ipak može dati pouzdane sugestije. Tu svakako značajnu ulogu ima i iskustvo dijagnostičkog tima. Postupak rehabilitacije gluhih osoba umjetnom pužnicom danas je opće prihvaćena metoda i pouzdano se može reći da praktično svakom bolesniku kome je ugrađena donosi korist, veću ili manju, ovisno o pojedinom slučaju. Najpovoljniji rezultati mogu se očekivati kod postlingvalno gluhih osoba osobito ako gluhoća traje kratko. Osjetno slabiji rezultati (ili znatno dulje trajanje rehabilitacije) postižu se ako gluhoća traje preko 15 godina. Najlošiji rezultati su kod prelingvalno gluhih osoba uz napomenu da i tu postoji vrlo velike individualne varijacije.

Perspektive

Za očekivati je da će daljnji razvoj tehnologije poboljšati i ubrzati strategije obrade govora uz istovremenu minijaturizaciju kako govornog procesora tako i samog implanta. Neposredni ciljevi su: razvoj baterija koje se mogu ponovno puniti uvođenje sve manjih govornih procesora implant koji se može potpuno implantirati (bez vanjskih dijelova )

Zaključak

Zaključno, valja reći da je obrada i procjena podobnosti kandidata za umjetnu pužnicu vrlo zahtjevna i odgovorna. Općenito je prihvaćen stav da treba primijeniti sve pretrage koje mogu doprinijeti pravilnoj odluci u korist pacijenta. Premda ni dijagnostički tim nakon obavljenih detaljnih pretraga nije u mogućnosti sa 100% sigurnošću procijeniti doseg rezultata rehabilitacije umjetnom pužnicom u svakom pojedinačnom slučaju, ipak može dati pouzdane sugestije. Tu svakako značajnu ulogu ima i iskustvo dijagnostičkog tima. Postupak rehabilitacije gluhih osoba umjetnom pužnicom danas je opće prihvaćena metoda i pouzdano se može reći da praktično svakom pacijentu kome je ugrađena donosi korist, veću ili manju, ovisno o pojedinom slučaju. Najpovoljniji rezultati mogu se očekivati kod postlingvalno gluhih osoba osobito ako gluhoća traje kratko. Vrlo dobri rezultati postižu se i kod djece koja su rođena gluha, ako se implant ugradi u dobi od 2-3 godine života, dakle kada se govor razvija i kod čujućih. Što je period gluhoće duži, to su rezultati lošiji. Smatra se da su najlošiji izgledi za prelingvalno gluhe osobe kod kojih gluhoća traje preko 15-20 godina ( gubi se neuralna funkcija između perifernih i centralnih dijelova slušnog puta),no i tu valja uzeti u obzir sve okolnosti a potom donijeti procjenu o podobnosti za implantaciju, jer i tu postoje vrlo velike individualne razlike. Temeljem dosadašnjih iskustava sa rezultatima rehabilitacije pacijenata u cijelom svijetu, kao i osobnih, uz nezaobilazno poštivanje svih individualnih razlika, pouzdano se može ustvrditi da je rehabilitacija gluhih osoba s umjetnom pužnicom veliki napredak u tom području, te se priklanjam mišljenju da "umjetna pužnica ne čini čuda ali djeluje čudesno".